Tradicija pravljenja vina na otoku Pagu postoji od pradavnih vremena. Kroz stoljeća, vinogradarstvo je bilo jedno od temelja paškog gospodarstva. Uglavnom se na Pagu godišnje ubiralo oko 3 300 tona grožđa. Najveći dio se koristio za proizvodnju vina, a tek se manji dio prodavao na tržištu kao voće. Od paških vina, stoljećima je bila poznata žutica.

Danas se na Pagu proizvode sortna vina kao što su «Gegić» i «Burin» od zaštićenih vrsta grožđa. Najveće vinogradarske površine nalazile su se na području Kolanjskog polja, Novaljskog polja, na predjelu Julovice, Svilnog, Blata, Murvice i Vodica. Naglom urbanizacijom Paga, velik je dio vinograda nestao, tako da je njihova površina od 1967. do 2001. godine smanjena za dvije trećine. 2002. godine na Pagu počelo se obnavljati vinogradarstvo, tako da se ponovno postiže prosjek proizvodnje iz najboljih godina. Paško vino spada u lakša vina koja se uglavnom piju uz riblja jela. Proizvode se i vina koja idu uz nešto teža jela, kao što je primjerice janjetina. Na otoku se domaće vino može kupiti kod samostalnih proizvođača koji obično na svojim kućama imaju istaknut natpis kojim obavještavaju o prodaji vina. Nekada se vino gotovo isključivo prodavalo u konobama. U Pagu postoji jedna točionica, a u trgovinama se mogu pronaći i vina tvrtke «Vinogradi otoka Paga». Ukoliko želite kupiti vino kod samostalnih proizvođača, u domaćinstvima, raspitatajte se kod domaćih ljudi, koji su dobro obaviješteni tko ima dobro, a tko lošije vino. Paška vina uglavnom ne sadržavaju veliku količinu alkohola. Nekada se vino isključivo prodavalo, a ono što se ne bi prodalo, pretvaralo se u ocat (kvasinu). Ocat se pio više od vina, uglavnom su ga pili težaci jer je imalo svojstvo obnavljanja snage. Pažani su domaće vino često koristili i kao hranu. U crno vino umakali su kruh i to su smatrali vrlo kvalitetnim obrokom.